III. Kontrola svjetlosnih uslova za borovnice u plastenicima
1. Upotreba mreža za sjenu: Mreže za sjenu mogu se koristiti za regulaciju intenziteta svjetlosti, osiguravajući da borovnice ne budu izložene prejakoj sunčevoj svjetlosti.
2. Mreže za sjenu: One pomažu u smanjenju intenziteta svjetlosti i osiguravaju odgovarajuće uvjete osvjetljenja, sprječavajući pregrijavanje borovnica i usporavanje fotosinteze.
3. Dodatno osvjetljenje: U sezonama ili tokom oblačnih dana kada svjetlost nije dovoljna, dodatno osvjetljenje se može koristiti kako bi se osiguralo da borovnice imaju dovoljno svjetlosti za fotosintezu.
4. Dodatna rasvjeta: Dodatna svjetla mogu pružiti spektar sličan prirodnom svjetlu, pomažući borovnicama da održe dobar rast u okruženjima s nedovoljnom svjetlošću.
5. Kontrola intenziteta svjetlosti: Fotosinteza borovnica je usko povezana s intenzitetom svjetlosti; i prejako i preslabo svjetlo štetno djeluju na rast borovnica.
6. Kontrola intenziteta svjetlosti: Stoga je potrebno prilagoditi intenzitet svjetlosti prema fazi rasta i specifičnim potrebama borovnica kako bi se postigla optimalna efikasnost fotosinteze.
7. Upravljanje trajanjem svjetlosti: Borovnice imaju različite potrebe za trajanjem svjetlosti u različitim fazama rasta, te je važno razumno kontrolisati trajanje svjetlosti kako bi se podstakao i vegetativni i reproduktivni rast.
8. Upravljanje trajanjem svjetla: Na primjer, tokom faze sadnice borovnica, trajanje svjetla može se na odgovarajući način smanjiti kako bi se izbjegla oštećenja od jakog svjetla.
9. Koordinacija temperature i svjetla u stakleniku: Temperatura unutar staklenika također utječe na fotosintezu borovnica, te je potrebno prilagoditi unutarnju temperaturu prema svjetlosnim uvjetima kako bi se osiguralo najpogodnije okruženje za rast borovnica.
10. Regulacija koncentracije CO2: Odgovarajuće povećanje koncentracije CO2 u stakleniku može poboljšati efikasnost fotosinteze, tako da prilikom podešavanja svjetla treba obratiti pažnju i na dopunjavanje CO2.
IV. Uravnoteženje temperature i svjetla u plastenicima za borovnice
1. Upravljanje temperaturom: Upravljanje temperaturom za borovnice u plastenicima je delikatan čin balansiranja. Nakon što borovnice uđu u prirodno stanje mirovanja, potreban im je određeni broj sati niskih temperatura da bi normalno cvjetale i donosile plodove. Na primjer, u području Qingdaoa, vrijeme kada temperatura stalno prelazi 7,2℃ je oko 20. novembra. Vrijeme za pokrivanje plastenika i podizanje temperature trebalo bi biti 20. novembar plus 34 dana plus sigurnosna margina od 3-5 dana, što znači da je siguran period za pokrivanje i zagrijavanje plastenika od 27. do 29. decembra. Osim toga, temperaturu unutar plastenika treba prilagoditi fazi rasta borovnica kako bi se osigurao normalan rast i razvoj.
2. Upravljanje svjetlom: Borovnicama je potrebno obilje svjetla za fotosintezu, ali prejako svjetlo može oštetiti biljke. U plastenicima se intenzitet svjetla može regulirati pomoću mreža za sjenu kako bi se osiguralo da borovnice ne budu izložene prejakoj sunčevoj svjetlosti. Reflektirajuće folije se također mogu koristiti za povećanje intenziteta svjetla, posebno tokom zime kada su dnevni sati kratki.
3. Ventilacija i kontrola vlažnosti: Ventilacija i kontrola vlažnosti unutar plastenika podjednako su važne za rast borovnica. Pravilna ventilacija može pomoći u snižavanju temperature unutar plastenika, smanjenju pojave štetočina i bolesti te održavanju odgovarajućeg nivoa vlažnosti. Tokom sezone rasta borovnica, relativna vlažnost zraka unutar plastenika treba se održavati na 70%-75%, što pogoduje klijanju borovnica.
4. Regulacija koncentracije CO2: Odgovarajuće povećanje koncentracije CO2 u stakleniku može poboljšati efikasnost fotosinteze, tako da prilikom podešavanja svjetla treba obratiti pažnju i na dopunjavanje CO2.
Kroz gore navedene mjere, ravnoteža temperature i svjetlosti u stakleniku može se efikasno upravljati, pružajući optimalno okruženje za rast borovnica i poboljšavajući njihov prinos i kvalitet.
V. Koliko sati niske temperature je potrebno borovnici tokom mirovanja?
Nakon ulaska u stanje mirovanja, borovnicama je potreban određeni period niskih temperatura kako bi se prekinulo fiziološko mirovanje, poznato kao potreba za hlađenjem. Različite sorte borovnica imaju različite potrebe za hlađenjem. Na primjer, sorti 'ReKa' je potrebno 1000 ili više sati hlađenja, a sorti 'DuKe' također je potrebno 1000 sati. Neke sorte imaju niže potrebe za hlađenjem, kao što je sorta 'Meadowlark', kojoj je potrebno manje od 900 sati, dok sorti 'Green Gem' treba preko 250 sati. Osim toga, sorti 'Eureka' nije potrebno više od 100 sati, sorti 'Rocio' (H5) nije potrebno više od 60 sati, a sorti 'L' nije potrebno više od 80 sati. Ovi podaci o potrebama za hlađenjem su ključni za upravljanje mirovanjem borovnica kako bi se osigurao normalan rast i plodonošenje biljaka.
VI. Pored zahtjeva za hlađenje, koji drugi faktori utiču na prekid mirovanja borovnica?
Na oslobađanje borovnice od mirovanja utiču brojni faktori, pored zahtjeva za hlađenjem, uključujući:
1. Egzogeni hormoni: Egzogeni giberelini (GA) mogu efikasno prekinuti mirovanje pupoljaka borovnice. Studije su pokazale da tretman egzogenim GA može značajno smanjiti sadržaj škroba i povećati sadržaj vode u cvjetnim pupoljcima, čime se potiče prekid mirovanja i klijanje borovnice.
2. Upravljanje temperaturom: Nakon ulaska u stanje mirovanja, borovnicama je potreban određeni period niskih temperatura kako bi prekinule fiziološko mirovanje. U plastenicima se temperatura može kontrolisati kako bi se simulirale potrebe prirodnih uslova za niskim temperaturama, pomažući borovnicama da prekinu stanje mirovanja.
3. Uslovi svjetlosti: Svjetlost takođe utiče na oslobađanje borovnica od mirovanja. Iako su borovnice biljke koje vole svjetlost, prejako svjetlo tokom mirovanja može oštetiti biljke. Stoga je pravilno upravljanje svjetlom također važan aspekt oslobađanja od mirovanja.
4. Upravljanje vodom: Tokom mirovanja borovnice, neophodno je odgovarajuće upravljanje vodom. Održavanje odgovarajuće vlažnosti tla pomaže biljkama borovnice da ostanu zdrave tokom mirovanja.
5. Upravljanje hranjivim tvarima: Tokom mirovanja, borovnice imaju relativno niske potrebe za gnojivom, ali pravilno upravljanje hranjivim tvarima može pomoći biljci da bolje raste nakon završetka mirovanja. Folijarna gnojiva mogu se primijeniti kako bi se osigurale potrebne hranjive tvari.
6. Suzbijanje štetočina i bolesti: Tokom mirovanja, biljke borovnice su slabije i podložnije štetočinama i bolestima. Stoga je pravovremena kontrola štetočina i bolesti važan faktor za osiguranje zdravlja biljaka i nesmetan prelazak iz mirovanja.
7. Upravljanje orezivanjem: Pravilno orezivanje može podstaći rast i plodonošenje biljaka borovnice. Orezivanje tokom mirovanja može ukloniti mrtve i ukrštene grane, održavajući dobru cirkulaciju zraka i prodiranje svjetlosti, što pomaže biljci da se oslobodi mirovanja.
Pomoću gore navedenih mjera, period mirovanja borovnica može se efikasno upravljati, osiguravajući da biljke mogu zdravo rasti nakon mirovanja i poboljšavajući prinos i kvalitet borovnica.
Dobrodošli u daljnju diskusiju s nama.
E-pošta:info@cfgreenhouse.com
Telefon: (0086) 13980608118
Vrijeme objave: 12. novembar 2024.
Kliknite za chat